DOKUMENTI
UPISI
KATALOG INFORMACIJA DUS
NABAVA
NATJEČAJI ZA RADNA MJESTA
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Financijski plan 2017.-2019.

Financijski plan za 2018. i projekcije plana za 2019. I 2020.

 

SJEDNICE DOMSKOG ODBORA
KAKO DO NAS?

Dom učenika Sušak - mapa

 

 

 

 

POVIJEST GRADA RIJEKE




Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru Rijeke, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru.







1230.
Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci.

1315. Hugon II. Devinski, vlasnik grada osnovao je u Rijeci augustinski samostan uz kojega se gradi i Crkva Svetoga Jeronima.

1336. - 1365. vlasnici Rijeke su krčki knezovi Frankopani.

1438. Rijeka je dobila hospital (bolnicu), a dvije godine kasnije i prvu drogeriju.

1453. Martin Frankopan sagradio je samostan na Trsatu uz dopuštenje pape Nikole V..



1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Fridriku III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1509. Rijeku, opljačkanu i spaljenu zauzimaju Mlečani pod vodstvom zapovjednika Trevisana.

1530. Pod vodstvom biskupa Šimuna Kožičića Benje u Rijeci je počela s radom prva tiskara u kojoj s tiskaju knjige na narodnom jeziku i na hrvatskom autohtonom pismu - glagoljici.

1531. Rijeka dobiva prvi pisani gradski statut.

1531. Uskočki kapetan Petar Kružić dao je izgraditi prve trsatske stube.

1595. Turci su izbili na Grobničko polje, a u Rijeci je proglašena nesigurnost.

1599. Velika kuga odnijela je živote čak 300 od 3000 Riječana nastanjenih unutar gradskih zidina. 1627. Počeci sveučilišta u Rijeci, isusovci osnivaju prvu gimnaziju.

1638. Započinje gradnja Crkve Svetoga Vida prema projektu Giacoma Briana.

1659. Rijeka dobiva grb s dvoglavim orlom i natpisom “Indeficienter” - “Nepresušiv” odlukom cara Leopolda I.

1690. U Rijeci se otvara prvi konzulat, i to Dubrovačke Republike.



1719. Rijeka je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.

1728. U povodu otvorenja karolinške ceste (Rijeka - Karlovac) Rijeku je posjetio car Karlo VI.

1750. Snažan potres razara Rijeku. Serija potresa nastavlja se cijelu godinu.

1754. U Rijeci je počela s radom rafinerija šećera koja je zapošljavala 1000 ljudi.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni. [1][2]

1805. U Rijeci je prema vlastitom projektu Andrija Ljudevit Adamić podigao kameno kazalište, tada jedno od najvećih u Europi.

1809./1810. Dovršena je lujzinska cesta (Lujzijana) nazvana po Napoleonovoj ženi.

1821. Utemeljena riječka Hartera (tvornica papira).

1824. Lj. Adamić kupuje za generala Lavala Nugenta koji ruši fancusku vlast u Hrvatskoj i prekida blokadu Venecije, trsatski kaštel.

1843. Laval Nugent utemeljuje Museum Nugent velike umjetničke vrijednosti. 1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju.

1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju.

1850. Najveća tvornica duhana u Monarhiji bila je utemeljena u Rijeci, zatim tvornica za platna za jedra i četiri kožare.

1851. U Rijeci je puštena u rad prva plinara, a Rijeku je noću osvjetljavalo 226 plinskih svjetiljki.

1852. u Rijeci je utemeljena tvornica kemijskih proizvoda, tvornica sapuna i tvornica svijeća – sve jedinstvene u Hrvatskoj.

1853. U Rijeci je podignut prvi parni mlin u Hrvatskoj.

1858. – 1861. u Rijeci je 12 brodogradilišta koji grade 35 brodova u Rijeci i 5 u Bakru.

1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

1872. Gradonačelnik Rijeke postaje Giovanni de Ciotta, pod čiji vodstvom grad napreduje velikim intenzitetom. Smatra se najuspješnijim Gradonačelnikom Rijeke.

1873. Rijeka je željezničkom prugom spojena s Pivkom (tada Sv. Petar) i Karlovcem. 1882. Utemeljena rafinerija nafte na Mlaki. Rijeka dobiva modernu kanalizaciju.

1885. Podignuto riječko kazalište, današnji HNK Ivana pl. Zajca. 1888. Otvoren hotel Continental.

1891. Podignuta je zgrada željezničkoga kolodvora.



1893. Otvorena gradska biblioteka i Gradski muzej 1896. Dovršena izgradnja gradskoga vodovoda.

1899. Rijekom prometuje električni tramvaj.

1905. U današnjoj zgradi Radio Rijeke donesena je Riječka rezolucija, temelj povezivanja Hrvatske i Ugarske u obrani od bečkih interesa.

1914. Dovršena zgrada kazališta Fenice, s čak 1450 sjedećih mjesta. Svojom jedinstvenom konstrukcijom i inovacijama u kazališnoj tehnici tada jedna od najsuvremenijih Europi.

1918. 27.10. Rijeka dolazi pod kontrolu Narodnog vijeća SHS sa sjedištem u Zagrebu

1918. 04.11. Talijanski ratni brod Emanuele Filiberto ulazi u riječku luku, a talijansko nacionalno vijeće preuzima grad.

1918. 17.11. Francuski razarač Audace iskrcava američke i engleske trupe koje preuzimaju kontrolu u gradu, a američki predsjednik Wilson postaje arbitar u jugoslavensko-talijanskom sporu oko grada. Predlaže da se grad Rijeka uredi kao samostalna država i potencijalno sjedište Lige naroda.

1919. D'Annunzijevi crnokošuljaši okupiraju grad i proglašavaju talijansku regenciju Kvarnera.

1920. 12.studeni, potpisan Rapallski ugovor između Italije i Kraljevine SHS kojim obje strane priznaju 'potpunu slobodu i nezavisnost Države Rijeka (Fiume) i obavezuju se da će to vječno poštivati'.

1920. 24-30.prosinac, 'Krvavi Božić'. D' Annunzio vojnom akcijom istjeran iz grada.

1921. Na izborima Autonomna stranka (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobija 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade Slobodne Države Rijeka - Stato libero di Fiume postaje šef Autonomne stranke Ricardo Zanella.

1922. Fašisti izvode puč, legalna Vlada prebjegla u Kraljevicu.

1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

1935. Započinje gradnja riječkoga nebodera prema projektu Umberta Nordija.

1943. Njemačka vojska okupira grad i formira Operativno vijeće Jadranskog primorja.

1944. Objavljen 'Liburnijski memorandum' kojim se predlaže konfederalna država s tri kantona Rijekom, Sušakom i Bistricom. Otoci Krk, Cres i Lošinj ušli bi u zajednički kondominij.

1945. 3. svibnja Rijeka je oslobođena od njemačke okupacije.



1947. Mirovnim ugovorom u Parizu, Rijeka i Istra službeno su vraćene Hrvatskoj. Veliki broj Riječana (uključujući i brojne riječke Hrvate) napušta grad i iskorištava mogućnost (opciju) odlaska u Italiju (optanti).

1962. Općine Stari Grad, Sušak i Zamet spajaju se u općinu Rijeka.

1991. Grad Rijeka ponovno nakon 45 godina, svake godine obilježava Dan svoga zaštitnika Svetog Vida, pa je 15. lipanj ujedno postao i Dan Grada Rijeke koji se svečano obilježava vjerskim i pučkim slavljem.[3]

1991. Početkom prosinca iz Rijeke su brodom otišle posljednje jedinice JNA. Te godine Rijeka je prema popisu stanovništva imala 164.000 stanovnika

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju grad Rijeka te općine Kastav, Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje, Bakar i Kraljevica. Formirana je Županija Primorsko-goranska, a Rijeka njeno sjedište.

2003. U Rijeci potpisani ugovori između Svjetske banke, Vlade Republike Hrvatske te Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Lučke uprave i Luke Rijeka u ukupnoj protuvrijednosti od 156,5 milijuna USD. Kreditom će se financirati zahtjevan razvojni projekt modernizacije riječke luke i obnove riječkog prometnog pravca - Rijeka Gateway Project.

2003. U svojem 100. pastoralnom pohodu i 3. posjetu Hrvatskoj, Sveti Otac Ivan Pavao II. pet je dana boravio u Rijeci.